20.04.2018

Uloga i značaj medijske pismenosti i kampanje "Birajmo šta gledamo"

Svjesni činjenice da mediji utiču na društvena ponašanja, formiranje i prenošenje vrijednosti, oblikovanje životnih stilova, stavova i identiteta kod djece, Agencija za elektronske medije u saradnji sa predstavništvom Unicef-a u Crnoj Gori pokrenula je kampanju za razvoj medijske pismenosti "Birajmo šta gledamo". Kampanja ima za cilj podizanje nivoa svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, staratelja i djece i o važnosti odabira medijskih sadržaja za djecu.

 

Sagovornici Kruga mladih: magistar književnosti Božena Jelušić, docent na Fakučtetu političkih nauka Nataša Ružić, doktor Političkih nauka Predrag Zenović i PR agencije za Elektronske komunikacije Elvira Ceković, iznijeli su svoja mišljenja o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori i aktuelnoj kampanji „Birajmo šta gledamo“.

 

 

Pripremile: Jelena Stanić, Tea Babić

Uređuje: Zorica Radenović  

Kampanja je počela prikazivanjem TV spota, koji se obraćaju roditeljima i čija je ključna poruka “Birajmo šta gledamo”. Ona treba da ohrabri medije da više pažnje posvete medijskoj pismenosti i promovisanju pravih vrijednosti kao što su sloboda izražavanja, nenasilje i tolerancija. Kao glavne partnere u tom poslu Agencija, osim medija, vidi državne institucije, međunarodne organizacije, NVO sektor, te udruženja roditelja i obrazovne institucuje.

 

Pored prikazivanja radio i televizijskih spotova, Agencija i Unicef sprovode istraživanje o navikama gledanja programskih sadržaja roditelja i djece a u planu je i formiranje Mreže mladih reportera.

 

PR agencije Agencije Elvira Ceković smatra da je medijska pismenost dug proces i da se u tom pogledu crnogorsko društvo nalazi na samom početku. Ona je kazala da su u prvom dijelu kampanje predstavili radio i televizijske spotove, i da su podršku za njihovo emitovanje dobili  ne samo od radio i televizijskih medija već i od bioskopa „Cineplex“ u Podgorici. Takođe je naglasila da je cilj spotova da izazove reakciju kod roditelja i da im ukaže na posljedice koje se mogu pojaviti u ponašanju i razmišljanju djece pod uticajem medija. Namjera im je da kroz emitovanje spotova podstaknu roditelje da razgovaraju sa djecom i da im objasne šta su neprimjereni medijski sadržaji i kako ih tumačiti.

 

Ceković je istakla da mediji nijesu „bauk“ od kojega trebamo štititi djecu i da mogu pružiti puno korisnih sadržaja ukoliko se pravilno konzumiraju. Smatra da je kroz kampanju medijske pismenosti neophodno pružiti podršku roditeljima i djeci da razviju vještine svjesnog odlučivanja o izlaganju medijskom sadržaju, sposobnost kritičkog vrednovanja i analize informacija i kreiranja novog medijskog sadržaja.

 

"Kao što je važno naučiti čitati i pisati, da bismo se snašli u svijetu, danas je jednako važno naučiti kritički posmatrati medije. Bez obzira da li se radi o štampanim, elektronskim ili digitalnim medijima, suština je ista: neophodno je da razumijemo kako mediji funkcionišu da  bi mogli da analiziramo i kritički procjenjujemo njihove poruke, ali i da ih šaljemo kroz različite medije i time učestvujemo u javnim debatama i životu lokalne zajednice i društva uopšte"- kazala je Ceković.

 

Ona ističe da Agencija i Unicef trenutno rade na istraživanju o navikama gledanja programskih sadržaja roditelja i djece i da će kroz to istraživanje saznati više o navikama gledanja medijskih sadržaja od strane djece, kao i o tome kako djeca s roditeljima dogovaraju svoj pristup medijima, kako s njima i vršnjacima razgovaraju o onome što vide i kako tumače i koriste informacije iz medija. Istraživanje će pokazati i da li su roditelji i djeca svjesni oznaka za dobnu podobnost sadržaja na televiziji i čemu one služe.

 

Sledeća aktivnost Agencije i Unicefa, u okviru kampanje “Birajmo šta gledamo”, je formiranje Mreže mladih reportera. Cilj je da djeca i mladi razviju vještine koje su im neophodne kako bi se efektno izrazili koristeći različite medije, a time bili i korisni sagovornici i mladi novinari koji bi se bavili pravima djece i izvještavanju o djeci u medijima.

 

Ceković naglašava da medijska pismenost predstavlja izazov savremenog društva i izuzetno kompleksan proces koji se kontinuirano razvija i ne može biti individualni poduhvat Agencije za elektronske medije i UNICEF-a.

 

"Upravo zbog toga kroz kampanju „Birajmo šta gledamo“ želimo da oformimo Mrežu za medijsku pismenost. Intencija nam je da kroz ovu Mrežu ostvarimo saradnju između različitih aktera u crnogorskom društvu koji kreiraju i implementiraju politike, aktivnosti i projekte u sferi medijske pismenosti" - zaključuje Elvira Ceković.

 

Elvira Ceković, PR Agencije za elektronske medije

 

Profesorica književnosti i medijske pismenosti mr. Božena Jelušić, smatra da je dobrodošla svaka kampanja koja podiže svijest roditelja i djece na mogući štetan uticaj medijskih sadržaja. Ona je istakla da je važno to što se roditeljima skreće pažnja da učestvuju u izboru i da sa djecom razgovaraju o medijskim sadržajima. Takođe je naglasila da svi roditelji nemaju isto obrazovanje i vještine koje im mogu biti od pomoći, te da je zato obaveza društva da takve obuke ponudi, što se u razvijenim zemljama uveliko radi u okviru javnih biblioteka.

 

Jelišić smatra da je uobičajena definicija pismenosti kao vještine čitanja i pisanja postala nedovoljna i sada uključuje još informacionu, digitalnu i medijsku pismenost. Ona je upozorila na značajan značajan manipulativni potencijal društvenih mreža i lažnih vijesti, kojima se spinuje javno mnjenje, dezavuišu ljudi i ugrožavaju ljudska prava i ukazala na to da televizija i programi raznih „farmi“ u kojima se do ekstrema zadire u ljudsku privatnost više nijesu dominantan izbor mladih, te da još gore i eksplicitnije sadržaje mogu naći na drugim kanalima. Kao primjer navela je takozvani Darknet kanal na kojem se mladi suočavaju sa kriminalom, pedofilijom, prodavcima narkotika i svodnicima, gdje je svaki korisnik anoniman i privatnost zaštićena.


Jelušić smatra da su mediji izgubili osjećaj za dobar ukus i mjeru i da su primjer za to dječije emisije koje gledamo na nekim našim privatnim televizijama, kao i njihov negativan uticaj konkretno na djevojčice. Ona je istakla da je veoma neukusno gledati djecu koja se razgolićena ili u kabaretskim haljinama uvijaju uz lascivne tekstove popularnih pjesama, puće usta i „flertuju“ sa kamerom, te da je veoma začuđena što roditelji sve to zdušno podržavaju, a televizije emituju.

 

Jelušić je istakla i da se u kvalitetne medijske programe za djecu i mlade kod nas ne ulaže dovoljno te da je to lako uočiti ovlašnim pregledom TV programa.

 

"Nažalost, u samoj Crnoj Gori bi trebalo daleko više raditi na ovom planu. Dobro je što je javni servis zakupio iznova prava na emitovanje dječijeg serijala „Fazoni i fore". Inače, više regionalnih istraživanja pokazuje da i djeca i roditelji navode emisije starije proizvodnje kao kvalitetne i primjerene djeci. Prvenstveni zadatak dječijih emisija i jeste da kroz osmišljene segmente iz raznih oblasti doprinose razvoju mlade ličnosti na informativnom, kulturnom, vaspitnom i rekreativnom planu. Od emisija za mlade bih istakla Perspektivu, koja mi privuče pažnju i kada je u pitanju repriza. Nažalost, u samoj Crnoj Gori bi trebalo daleko više raditi na ovom planu, kazala je Jelušićeva.

 

Mr. Božena Jelušić, profesorica književnosti i medijske pismenosti


Nataša Ružić, docent Fakulteta političkih nauka na studijskom programu za novinarstvo, ocjenjuje medijsku pismenost u Crnoj Gori kao nedovoljnu, ukazujući na to da se kroz obrazovni sistem mlađe generacije nijesu medijski opismenile. Ona vjeruje da će kampanja "Birajmo šta gledamo" biti višestruko korisna zbog medijskog opismenjavanja cjelokupnog društva, ali i zato što će podstaći roditelje na razmišljanje o uticaju medija na njihovu djecu.

 

Ružić smatra da roditelji treba da pomognu djeci u razvijanju navika i načinu konzumiranja medijskih sadržaja, ali i da sami vode računa o vrsti programa koji konzumiraju pred mladima. Ona je pojasnila da medijska pismenost ne treba da bude privilegija, već obaveza i zadatak opismenjavanja citavog društva, i da je najprije treba uvesti u vrtiće a zatim u osnovne i srednje škole.

 

" Džejms Poter naglašava da nam medijska pismenost omogućava da se ne utopimo u poplavi medijskih poruka i da kritički posmatramo svijet koji nam stvaraju mediji. Medijski pismena osoba zna da čita između redova i ne dozvoljava da joj mediji i oglašivači programiraju automatsku šifru, već konstantno preispituje poruke koje šalju mediji. Mnogi savremeni teoretičari poput Dafne Lemiš upozoravaju da su djeca izgubila pravo na djetinjstvo jer su u medijima izloženi scenama koje su neprimjerene njihovom uzrastu, sa previše nasilja, otvorenih seksualnih scena i drugih sadržaja. Imajući u vidu da se povećava količina vremena koju provodimo uz medije brojne međunarodne organizacije sve više pažnje posvećuju ovom problemu" - kazala je Ružićeva.  

 

Nataša Ružić, docent na Fakultetu političkih nauka 


Predavač na studijskom programu Humanističke studije Univerziteta Donja Gorica u Podgorici dr Predrag Zenović, istakao je da kampanja „Birajmo šta gledamo“, u svoja tri spota pokazuje najveće izazove današnjih medija: neselektivnost sadržaja koja su djeci dostupna, ulogu medija u podsticanju nasilja kod djece kao i to da su mediji postali ravnopravni sudionici u stvaranju slike mladih o sebi, izgradnji njihovog identiteta, vrijednosti, životnih i profesionalnih modela.


Zenović je kazao da nećemo pogriješiti ako medijsku pismenost podvedemo pod osnovnu funkcionalnu pismenost mladog čovjeka, uzimajući u obzir važnost i sveprisutnost medija u životima mladih danas.

 

"Smatra da je uloga roditelja, škole i nekomercijalnih medija kroz koje država mora podsticati edukativne sadržaje i kritički sagledavati našu stvarnost presudna, ukoliko želimo društvo kritički samosvjesnih pojedinaca. Naš saagovornik se ujedno pita gdje su programi za djecu, školski programi na televiziji, edicije bajki u knjižarama kao i ekranizovane bajke na malim ekranima prilagođenje dječjem kognitivno-emocionalnom uzrastu?", kazao je Zenović.

 

Dr. Predrag Zenović, predavač na studijskom programu Humanističke studije Univerziteta Donja Gorica

 

MEDIJSKA PISMENOST KAO IZBORNI PREDMET U ŠKOLAMA

 

Prema ocjeni stručnjaka izborni predmet Medijska pismenost koji je u gimnazije uveden 2007/8 godine nije postigao očekivnane rezultate.

 

Nataša Ružić smatra da je razlog u tome što i dalje mali broj učenika bira ovaj predmet za izborni, kako zbog loših predavača tako i zbog toga što predmet ne nosi poene za maturski standard. Ona smatra da se kroz obrazovni sistem može značajno unaprijediti stepen znanja o medijima i percepcija samih medija, da mladi mogu naučiti kako da koriste medije za svoje potrebe i da ne dozvole da mediji koriste njih. Međutim, i pored toga ovaj predmet u gimnazijama širom Crne Gore do sada je biralo 900 učenika, što je prema njenoj ocjeni izuzetno mala brojka.

 


Božena Jelušić smatra da Crna Gora ima izvjesnu pogodnost u tome što u okviru seta izbornih predmeta u gimnaziji postoji medijska pismenost. Međutim, ukazuje na to da je obuhvat učenika mali i značajno zavisi od mogućnosti škola i potrebe da se nastavnicima drugih predmeta omogući puna zaposlenost. Jelušić kaže da je zbog toga uputila inicijativu Ministarstvu prosvjete da razmotri mogućnost da se medijska pismenost izučava kao obavezan medijski sadržaj i u ostalim usmjerenjima, ali da nažalost, nije dobila nikakav odgovor.

 

"Inače, Crna Gora je rijedak i vrlo cijenjen primjer u okviru regionalne pa i šire medijske zajednice. Mnoge zemlje u okruženju nastoje da primijene naš pristup i mnogo nas više cijene nego što to sami činimo. Već je odbranjeno nekoliko magistarskih i doktorskih radova širom Evrope, u kojima se referiralo na v+crnogorski primjer. Dobra je vijest to što Zavod za školstvo namjerava da opet organizuje obuku nastavnika za predmet medijska pismenost. To je važno zbog činjenice da se ovaj predmet neprekidno mora inovirati i dopunjavati primjerima iz aktuelne medijske prakse", zaključuje Jelušić.

 


Predrag Zenović objašnjava da se Cadmus Cineplex uključio u projekat medijske pismenosti, kroz radionice u kojima osnovci uče o filmu i medijima ali i načinima da analiziraju, razumiji u kreiraju medijski sadržaj, kao neodvojivim elementima medijske pismenosti.

"Malu školu medija i filma već pohađa dvadesetak mališana ali i novi polaznici su dobrodošli", kaže Zenović.

 

Ako želiš da naučiš više o novinarstvu

Prijavi se za učešće u radionici

Kontakt